KLASICI ALŽIRSKOG REVOLUCIONARNOG FILMA I FOTOGRAFIJE STEVANA LABUDOVIĆA U JUGOSLOVENSKOJ KINOTECI

U okviru raznovrsnog istorijskog i kulturnog programa, povodom proslave 60. godišnjice nezavisnosti Alžira i uspostavljanja diplomatskih odnosa Alžira i Srbije, ambasada Alžira u Beogradu, u saradnji sa Jugoslovenskom kinotekom i Filmskim novostima, organizovala je smotru alžirskih filmova, 5, 6. i 7. jula 2022, u okviru ciklusa filmova „Klasici alžirskog revolucionarnog filma“ u Kinoteci.

Na svečanom otvaranju, 5. jula, goste je pozdravio domaćin, ambasador Alžira, Nj. E. ambasador Fatah Mahraz, a svečanosti su prisustvovali Stanko Blagojević, pomoćnik ministra kulture i informisanja, Marjan Vujović, upravnik Muzeja kinoteke, Vladimir Tomčić, direktor „Fimskih novosti“, Milutin Labudović, sin Stevana Labudovića, predstavnici diplomatskog kora, članovi Društva prijatelja Alžira.

Prikazani su filmovi „Bitka za Alžir“, „Ben Bulaid“, „Opijum i štap“ i „Izvan zakona“, koji su ovenčani međunarodnim priznanjima. U ovim delima prikazana je borba alžirskog naroda i žrtve koje je podneo da bi se izborio za svoju slobodu posle 132 godine provedene pod kolonijalnim jarmom.

Alžirski tematski film dugo je bio usresređen na rat za oslobođenje zemlje i izvor neiscrpne inspiracije za sineaste, glumce, režisere. Alžirski film rođen je tokom oslobodilačkog rata (1954-1962), zahvaljujući i angažovanju snimatelja Stevana Labudovića, koji je, po cenu sopstvenog života, boravio, tokom tri godine, na frontu sa alžirskim borcima, kako bi svojom kamerom ovekovečio borbu za nacionalno oslobođenje, ali i naučio zanatu buduće alžirske sineaste. U želji da mu se oda dužno priznanje, na margini ove smotre filoma, upriličena je i izložba njegovih fotografija.

Važno je podsetiti da je kinematografija bila jedna od oblasti, koja je omogućila da se već od kraja 50-tih godina grade veze između dve zemlje. Kako bi se materijal sniman tokom Revolucije i sačuvao, negativi i originali tog materijala su se redovno slali u Jugoslaviju, zemlju koja je bila solidarna sa borbom alžirskog naroda.

Posle sticanja nezavisnosti, alžirski film je veoma brzo stekao sve potrebne elemente: produkciju, školu i arhiv. Zahvaljujući nizu veoma zrelih umetničkih ostvarenja, mreži bioskopskih sala i dobro organizovanim filmskim institucijama kao i sopstvene Kinoteke, najveće i najuticajnije u Africi, a naravno i filmskoj kritici, alžirski film se veoma brzo pozicionirao kao jedan od najuticajnijih u Africi, odnoseći prestižne nagrade na regionalnom i međunarodnom nivou.

Ova dvostruka alžirsko-srpska proslava ima za cilj da slavi tradicionalne i istorijske odnose prijateljstva i da ih osnaži višeznačnim i uzajamno korisnim partnerstvom između dve zemlje.

Program (PDF)